Attosecond impulsiotkrivaju tajne vremenskog kašnjenja
Naučnici u Sjedinjenim Državama, uz pomoć attosekundijskih impulsa otkrili su nove informacije ofotoelektrični efekat: Thefotoelektrična emisijaKašnjenje je do 700 attosekundi, mnogo duže nego što se prethodno očekivalo. Ovo najnovije istraživanje izaziva postojeće teorijske modele i doprinosi dublje razumijevanju interakcija između elektrona, što dovodi do razvoja tehnologija poput poluvodiča i solarnih ćelija.
Fotoelektrični efekt odnosi se na fenomen koji kada svjetlost svijetli na molekulu ili atomu na metalnoj površini, foton komunicira s molekulom ili atomom i oslobađa elektrone. Ovaj efekat nije samo jedan od važnih zaklada kvantne mehanike, već ima i dubok utjecaj na modernu fiziku, hemiju i nauku o materijalima. Međutim, u ovom polju, takozvano vrijeme odgađanja fotoemisije bilo je kontroverzna tema, a razni teorijski modeli su ga objasnili različitim stupnjevima, ali nije formiran jedinstveni konsenzus.
Kako se polje attosekunde dramatično poboljšale posljednjih godina, ovaj alat za ulazak nudi neviđeni način za istraživanje mikroskopskog svijeta. Precizno mjernim događajima koji se javljaju na izuzetno kratkim vagama, istraživači su u mogućnosti dobiti više informacija o dinamičnom ponašanju čestica. U posljednjem studiju koristili su niz rendgenskog impulsa visokog intenziteta koji proizvede koherentni izvor svjetlosti u centru Stanford Linac (SLAC), koji je trajao samo milijardu sekunde (attosekunda), kako bi ionizirali temeljne elektrone i "udaranje" iz uzbuđenog molekula.
Da biste dodatno analizirali putanje ovih otpuštenih elektrona, koristili su individualno uzbuđeniLaserski impulsiza mjerenje vremena emisije elektrona u različitim smjerovima. Ova metoda im je omogućila da tačno izračunavaju značajne razlike između različitih trenutaka uzrokovanih interakcijom između elektrona, potvrđujući da kašnjenje može dostići 700 attosekundi. Vrijedi napomenuti da ovo otkriće ne samo da potvrđuje neke prethodne hipoteze, već postavlja nova pitanja, čineći relevantne teorije trebaju biti preispitane i revidirane.
Pored toga, studija ističe važnost mjerenja i tumačenja ovih vremenskih kašnjenja, koji su kritični za razumijevanje eksperimentalnih rezultata. U proteinoj kristalografiji, medicinsko snimanje i druge važne aplikacije koje uključuju interakciju rendgenskih zraka sa materijom, ovi će podaci biti važna osnova za optimizaciju tehničkih metoda i poboljšanje kvaliteta slike. Stoga tim planira nastaviti istraživati elektroničku dinamiku različitih vrsta molekula kako bi se otkrili nove informacije o elektroničkom ponašanju u složenijim sustavima i njihovim odnosom s molekularne strukture, postavljajući čvrstim podacima za razvoj povezanih tehnologija u budućnosti.
Pošta: Sep-24-2024